Opet imamo primjer napuštenog gradilišta a kolegi i meni je to bio povod da se sporimo oko modela poslovanja.
On tvrdi da smo na slobodnom tržištu i da jedino cjenovno možemo dobiti posao, dok ja nisam tome sklon. Više sam (a i kolega, šta god on mislio) romantik koji vjeruje u znanje i poštenje. To vidim kao jedino ispravno, uostalom ne znam i ne želim drugačije.
Na ovom konkretnom gradilištu klijent je pokušao raditi sam. U dobroj vjeri je krenuo u sve iz opravdanih razloga očekujući uštede. Na kraju, sve je majstore preplatio i ostao nezavršena posla. Na rubu živaca do nas je došao po preporuci i tražio rješenje.
I šta sada? Kako pomoći kad je klijent do sada preplatio sve radove i treba platiti još da se nesretna priča privede kraju?
Ja postavljam pitanje ako je građevina tako banalna i ako klijenti znaju dovoljno da gradnju organiziraju sami, zašto onda (gotovo u pravilu) na kraju imamo:
a) nezadovoljne klijente
b) loše ili nikako odrađene poslove
c) propale građevinare Read more